|
|
|
?etvrtak, 16.05.2013.
OD JEDNE DRAGE SESTRE U VJERI …
TAKO PREKRASNO, DIVNO SVJEDO?ANSTVO ŽIVOTA U I ZA GOSPODINA …
SVE SU MI SE DLAKE JEŽILE PO TIJELU KADA SAM TO ?ITAO …
JA IM SAMO UPU?UJEM MOLITVU, DAVNO IZRE?ENU:
''NEKA TE BLAGOSLOVI GOSPODIN, I NEKA TE ?UVA.
NEKA TE GOSPODIN LICEM SVOJIM OBASJA, MILOSTIV TI BUDE!
NEKA POGLED SVOJ GOSPODIN SVRATI NA TE, I MIR TI DONESE!''
NJEZIN E-MAIL:
''Hvaljen Isus i Marija!
Pozdrav dragi brate tebi i tvojoj obitelji!
Ovih sam se dana pitala, svjedo?im li dovoljno svojim životom, svojim ponašanjem, izgovorenim rije?ima...vide li drugi Isusa u mome životu? Da li sam pustila svjetlo koje mi je Isus zapalio u srcu, da i drugima osvjetljava put?
Trudim se...al' mogu puno više...Nekad mi se ?ini da i nisam svjesna svih prilika, gdje bi moje svjedo?enje bilo od velikog zna?enja nekome drugome...ponekad pomislim da su rije?i bezvrijedne...
Ali, samo Bog zna što je na srcu i duši svakome od nas...
?esto ?ujem kad ljudi kažu, najteže je biti svjedok u vlastitoj obitelji…i slažem se s time…
Moja me obitelj toliko puta dovodi u iskušenja, traži od mene neke postupke za koje mislim da nisu po Božjoj volji, jer oni to kao ne vide, ne doživljavaju, ne shva?aju...
Zahvalna sam dragom Bogu na milostima koje mi je podario i na miru i blagoslovu u mojoj novoj obitelji, izme?u mene i muža. Al' zlu je teško gledati taj sklad i mir i trudi se, koristi se dragim i manje dragim ljudima da poremeti taj sklad...
Samo se s Bogom uspijevamo nositi sa svim tim kušnjama, jer bez Njega smo slabi...I hvala Mu, što nas svaki dan blagoslivlja!
Vjerovatno nije ni svjesna moja mama, koliko nam se želi uplesti u brak, unijeti neka svoja pravila...Moj nas brat nije prihvatio, naš brak, mene je izbrisao kao sestru…?estitala sam mu blagdane, al' nema glasa od njega...nisam ga ni vidjela skoro pola godine...tako smo blizu, a tako daleko...Istina, boli to jako i uvijek mi je u mislima...Znam da i mamu to jako boli…
Do vjen?anja, gazili su nas svi skupa...ali, od nas im je svima oprošteno, vrata svima otvorena...
A mami kad tako do?e teško, kad padne pod svojim teretom, kad joj postane težak njen križ...onda, po?inje se miješati...da se odmaknem od njegove obitelji, da se ne družimo previše s njima...jer loše ?e utjecati na nas...Tužna sam zbog toga, povrijedi me takvim rije?ima...A danas me baš zaboljelo kad je rekla...da se odmaknem od njih, jer ne ?ini Bog ?uda...
Aaaaj, kako su me te rije?i zaparale po srcu...baš zaboljele...
Znam da nije ni svjesna toga, što je izgovorila...Jer, nije pustila Isusa u srce...jer mu zatvara vrata ljudskim obzirima, tradicijom, svijetom...Težak križ koji nosi, sama sebi ?ini još težim, sebi name?e teret na le?a jer se ne prepusti Božjoj volji, providnosti...U srcu nosi još puno neopraštanja iz davnih godina...a to je prevelik teret, s tim je teško živjeti...
Bogu dati život, koja je to sre?a...koje olakšanje...
S druge je strane obitelj moga supruga, koji ne poznaju Boga...Po ljudskom, žive neki normalan život, pošteno i mirno.
I znam, osje?am, nas dvoje Bog je stavio izme?u te dvije obitelji da im budemo svjedoci, svjedoci Božje ljubavi, dobrote...Al' se pitam, da li smo mi dostojni toga...da li ?inimo ono što Bog od nas želi?
Ja sam prihvatila svog supruga i on mene, ovakvi kakvi jesmo...jedno smo drugom podrška. Naše obitelji su naše, tako nam ih Bog odabrao, al' sada smo nas dvoje jedno drugom na prvom mjestu pa tek svi oni...
Od prvog dana braka, osje?am Božji blagoslov…da nas vodi...Zajedni?ka svakodnevna molitva je nešto što nas posebno veže, što ja?a temelje našeg braka, što nas štiti od zla...Biva tu padova i uspona, al' su blagoslovljeni dok god nešto iz njih nau?imo...
Za naše se obitelji molimo, predajemo ih Bogu...jer On zna što je najbolje i za njih i za nas, sve skupa...Zašto moramo proživljavati neke situacije,..jer to je možda put, kojim ?e još neka duša biti dovedena Bogu, na?in na koji ?e se nekome otvoriti duhovne o?i...a i mi se izgra?ivati, ja?ati u vjeri i poouzdanju u Boga.
Kad i kako, to nije na nama...niti to možemo znati...
Božji blagoslov!''
|